Cumbia zahvaljuje svoje ime crnačkom plesu cumbi koji potječe iz kontinentalne Španjolske Gvineje u Bata regiji zapadne Afrike.
 


Cumbia je, poput ostalih karipskih ritmova, afričkog porijekla. Vuče korijene iz 17. st., a   razvila se na sjevernoj (atlanskoj) obali Kolumbije. Nastala je miješanjem različitih kultura i rasa te je kao takva rezultirala ritmom jedinstvenih karakteristika. U svojim počecima, u 19. stoljeću, bio je to lokalni ples crnačke zajednice poznat kao ˝ples robova˝. Cumbia kombinira hispano melodičke strukture s afričkim ritmovima i domaćim američkim harmoničkim komponentama.



Ono što razlikuje cumbiu od ostalih poznatih latino plesova je snažan i neodoljiv pozadinski ritam. Plesno, ona nalikuje formama s Jamajke mnogo više nego na plesne forme drugih karipskih plesova. Orginalnu cumbiu u plesu karakterizira položaj nogu - jedna ispred druge - te zaostajanje jedne noge plesača praktički tijekom cijelog plesa, što simulira okovanost robova. Tradicionalno su u Kolumbiji plesači obučeni u duge lepršave karirane, svjetlo obojene ili bijele nošnje s crvenim resicama ili vrpcama. U počecima plesa žene su plesale s domaćim američkim utjecajem tako da im je jedna ruka bila na struku, a drugom su držale zapaljene svijeće kao obranu od nasrtljivih muškaraca. Ples muškaraca je pak karakterizirao vidljivi crnački utjecaj; oni su kružili oko žena podižući pete s poda.

Postoje tri različite verzije cumbie, ovisno o regiji kojoj pripadaju. Cumbia je simbol tropske atmosfere i od mnogih smatrana kraljicom svih ritmova pa i majkom mnogih drugih. Od 1960. cumbia se proširila i postala dominantna glazba u sjevernoj Južnoj Americi.